Posao koji ne daruje ništa sem novca je najgora vrsta posla Henri Ford

     ‌  kontakt  ‌  o nama  ‌  izjava

Primer izgleda racuna
Kako popuniti nalog za prenos
Odbrojavanje do starta
7saveta za pocetak
 I još mnogo toga...
Proverite konkurenciju
Trikovi za komunikaciju
Saradnja sa italijanima
Informacioni sistem firme
I još mnogo toga...
Poslovna komunikacija-pravila
Odaberite pravu lokaciju
Reci Ne kada treba
Kako ljudi prihvataju ideje
I još mnogo toga...
Fond za razvoj
Nacionalna štedionica
Komercijalna banka
 
I još mnogo toga..

 

                                                                                             Autor:Marija Starčević,marijas@preduzetnik.co.yu

Od podataka do informacije i njene prezentacije

Ovaj poetski naslov vodi nas do neizbežnog informacionog sistema koji nam omogućava da prikupimo, obradimo, analiziramo podatke, pretvorimo ih u informacije koje ćemo potom upotrebiti s nekom svrhom.

Kao i svaki početak za nestrpljive, to prikupljanje podataka ume baš da bude gnjavatorski deo posla. Medjutim, od tog prvog koraka zavisi mnogo da li ćete kasnije leškariti ispod palmice ili ćete nabijati kondiciju trčeći za konkurencijuom. Bez cilja i strategije ne može se ništa početi – treba sagledati mnoga pitanja, i pronaći najoptimalniji kanal za dobijanje informacija

Kanali podataka i njihova obrada

''Odnos podatka i informacije tretira se kao odnos sirovina (inputa) i finalnih proizvoda (autputa), a obrada podataka (primena određenih operacija nad podacima) shvata se kao način proizvodnje informacija''

Do podataka i informacija dolazi se na razne načine – veliki je izbor metoda i izvora (od jednostavnih upitnika do kompleksnih marketinško-istraživačkih projekata). Pre započinjanja posla, a i tokom rada Vašeg preduzeća potrebno je non-stop pratiti tokove podataka, nadgledati okruženje, tržište, konkurenciju,..., nadgledati poslovanje Vaše firme.

Novine, časopisi, statističke publikacije, internet, razgovor sa klijentima, saradnicima, praćenje rada konkurentskih firmi (u čemu su bolji, zašto su bolji...) – samo su neki od eksternih izvora podataka (informacija) koji u kombinaciji sa internim informacijama (računovodstveni, finansijski, marketinški... izveštaji samog preduzeća) daju potpuniju sliku o Vašem preduzeću i mogu biti ključni pri određivanju dalje strategije preduzeća i pravljenja Poslovnog plana.

Prikupljni podaci moraju biti precizni, blagovremeni (raspoloživi onda kad su potrebni/kad se donosi odluka), pouzdani i upotrebljivi u svakom smislu jer bez tih karakteristika oni nam ni čemu ne mogu služiti zbog svoje neupotrebljivosti koja može koštati firmu.

 

Šta bismo mi bez Interneta?

Mnogo toga može da se izvuče čak i iz ležernog surfovanja netom. Internet predstavlja jednu ogromnu bazu podataka iz koje na jeftin način može da se nađe i sazna mnogo toga, a i pomoću interneta mogu se ostvariti brojni kontakti (a moć poznanstava nikako ne treba potcenjivati ma kako beznačajnim ona se činila).

Istraživanje, evidentiranje, pretraživanje, razmena podataka – toliko načina da se dođe do preteče informacije. Najuočljivija razlika među svim ovim načinima (i drugim nenavedenim) je u troškovima njihovog prikupljanja.

Da bi se moglo pristupiti obradi podataka mora se izvršiti ocena tačnosti i važnosti podataka, odnosno informacija, nepotrebni podaci treba da se odbace, a na obradu se upućuju samo oni koji su potrebni i čija je tačnost proverena. Posle izvršene klasifikacije podataka, može se pristupiti detaljnijoj obradi i svrsishodnom usmeravanju podataka ka dobijanju potrebnih informacija. U ovom delu baze podataka igraju jednu od glavnih uloga (ne može se bez IS-a). Ažuriranje podataka je neizbežno (jer se mora uvek biti informisan preciznim, pouzdanim i blagovremenim podacima), to brisanje ili modifikovanje starih i upisivanje novih podataka (informacija) je proces koji treba konstantno praktikovati.

Korišćenje podataka i informacija i njihova prezentacija

Ovo je faza u kojoj ono što ste prikupili i obradili sad stavljate u neku funkciju. Korišćenje informacija često podrazumeva upotrebu specifičnih statističkih ili ekonometrijskih softvera. Tržište softvera svima izlazi u susret – postoje brojni programi koji služe za simuliranje uslova na tržištu, razna eksperimentisanja i sl. koja poboljšavaju sistem (marketinškog) odlučivanja.

''Ponekad je samo klasifikovanje podataka dovoljno da oni postanu informacija, tj. da mogu pomoći pri donošenju odluke. Medjutim, u nekim slučajevima je potrebno izvršiti naknadno kombinovanje različitih podataka ili njihovo ukrštanje. Na primer, iz podataka o prodaji i plaćanju, ukrštanjem se može dobiti podatak o tome koji artikli se češće plaćaju gotovinom, a koji karticom.''

Za koji god vid prezentacije se odlučili one moraju biti lako razumljive korisnicima. Umesto nepreglednog niza brojki mogu se koristiti tabele, grafikoni, animacije – u cilju što efektnijeg prenosa informacija. Kreativnost nije na odmet. Bogatiji sadržaj, u smislu da je vizuelno primamljiviji, zadržaće korisniku pažnju i zainteresovaće ga za materiju. Ali, s druge strane, ne treba ni preterivati jer sve što je više (ili manje) od umerenog može izazvati ne baš željeni efekat. Prezentacije mogu varirati od cenovnika do onih koje sadrže sliku, zvuk, animaciju, video zapis... A pošto živimo u vremenu koji se ne može zamisliti bez kompjutera i interneta, nije na odmet pozabaviti se i internet prezentacijom.

 

 

        

 

© 2005 Preduzetnik . Sva prava zadržana.